Manji zajam od države

Bez autora
Jan 16 2011

Država je ove godine za subvencionisanje stambenih kredita izdvojila 1,6 milijardi dinara, što je 400 miliona manje nego 2010. godine. Promenjeni su, delimično, i uslovi pod kojim će se dobijati ovi, još najpovoljniji dugoročni zajmovi. Tako će svi oni koji u ovoj godini budu želeli da se upuste u avanturu nabavke svog stana morati da izdvoje 10 odsto vrednosti kredita za učešće. Do sada je, da podsetimo, učešće građanina u realizaciji kredita bilo pet odsto, dok je država učestvovala sa 20 odsto. U ovoj godini, učešće budžetskih para u svakom kreditu svodi se na 15 odsto. Nema više ni uobičajenog grejs perioda od godinu dana, u kome novi vlasnici stana nisu plaćali kamatu. Međutim, poslovne banke, svesne da je danas za sve građane kupovina stana krupan poduhvat, razmišljaju o tome da samoinicijativno svojim klijentima ponude tu vrstu pogodnosti.

Manji zajam od državeDržava je ove godine za subvencionisanje stambenih kredita izdvojila 1,6 milijardi dinara, što je 400 miliona manje nego 2010. godine.

Promenjeni su, delimično, i uslovi pod kojim će se dobijati ovi, još najpovoljniji dugoročni zajmovi.

Tako će svi oni koji u ovoj godini budu želeli da se upuste u avanturu nabavke svog stana morati da izdvoje 10 odsto vrednosti kredita za učešće. Do sada je, da podsetimo, učešće građanina u realizaciji kredita bilo pet odsto, dok je država učestvovala sa 20 odsto. U ovoj godini, učešće budžetskih para u svakom kreditu svodi se na 15 odsto.

Nema više ni uobičajenog grejs perioda od godinu dana, u kome novi vlasnici stana nisu plaćali kamatu. Međutim, poslovne banke, svesne da je danas za sve građane kupovina stana krupan poduhvat, razmišljaju o tome da samoinicijativno svojim klijentima ponude tu vrstu pogodnosti. U tom smislu, već na dan donošenja uredbe, „Komercijalna banka“ je saopštila da će u ovoj godini svojim klijentima koji budu uzimali subvencionisane stambene kredite ponuditi odlaganje plaćanja svih obaveza za godinu dana.

Inače, i dalje će stambene kredite sa subvencijom države moći da dobijaju isključivo građani koji su državljani Srbije sa prebivalištem na ovoj teritoriji, i to samo oni koji imaju između 23 i 45. godina u momentu podnošenja zahteva za dobijanje kredita. Država je malo pomerila gornju granicu, pa će sada u trenutku otplate kredita podnosilac zahteva moći da ima 70 godina. Na pozajmicu, uz pomoć države, mogu da računaju oni koji imaju mesečnu neto zaradu manju od 120.000 dinara, ali uz uslov da nema nekretninu u vlasništvu ili već nije korisnik stambenog kredita, izuzev ako je on uzet za adaptaciju.

Novom uredbom predviđen je sledeći model dugoročnog finansiranja: 75 odsto kredita plaća se u prvih 25 godina poslovnoj banci i na taj iznos plaća se kamata od maksimalno utvrđene (šestomesečni EURIBOR + 4,9 odsto na godišnjem nivou). Kamata na sredstva koje građanin dobija iz budžeta, a koja su predviđena za naplatu u poslednjih pet godina je i dalje nula. Sam princip dobijanja kredita je isti kao i prethodnih godina. Pozajmica se odobrava od strane banke, koja reguliše sve poslove oko učešća države i osiguranja stambenog kredita od strane Nacionalne korporacije za osiguranje kredita. Prošle godine se ovim poslom bavilo 19 poslovnih banaka u Srbiji, a očekivanja su da će slično interesovanje biti i ove godine. Kako saznajemo, već naredne nedelje biće potpisani prvi ugovori između države i poslovnih banaka o saradnji na ovom poslu.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik